Prikupili smo mnoga od najčešće postavljanih pitanja i odgovorili na njih:
OPĆA PITANJA
o PUK je uređaj za fino zavarivanje, baziran na TIG-tehnici zavarivanja.
o Na kratak trenutak se stvara svjetlosni luk, nazvan također i plazma, koji generira zavarenu točku.
o Zavarene točke imaju promjer od ca. 0,2 – 3,7 mm.
o U radnoj ručici PUK-a je stegnuta volfram elektroda iz čijeg vrha se pali svjetlosni luk.
o Volfram je metal s najvišom točkom taljenja (3422°C) – sama elektroda se ne topi.
o Rukovanje PUK-om je vrlo jednostavno: Kroz mikroskop opremljen zaštitom za oči gledate elektrodu i rukom vodite radni komad na njezin vrh.
o Zavarivanje točke se automatski aktivira.
o Snaga (%), trajanje impulsa (ms) i različite krivulje impulsa zavarivanja mogu se na PUK-u podesiti jednostavno i pregledno.
o Radni komadi se točkasto tope i tako se međusobno spajaju.
o Dodatni materijal za punjenje vara ima u idealnom slučaju uvijek istu temperaturu taljenja kao i sam radni komad (Kod lemljenja se uvijek koristi lem koji ima nižu temperaturu taljenja od radnog komada) Time se sprječavaju rizici od „naknadnog tečenja“ lema.
o Nema žarenja materijala – tako se može raditi na mehanizmima i tankim limovima bez utjecaja na čvrstoću.
o Nema razlike u boji ili tvrdoći.
03 - FUNKCIONALNOST MIKROSKOPA
Mikroskop je opremljen elektronIčki kontroliranim filterom za zaštitu očiju s DIN certifikatom. Time se osigurava trostruka zaštita očiju: Permanentna zaštita od zasljepljenja UV- i IR svjetlom i elektronički upravljan LCD filter za zaštitu očiju.
04 – NASTAJU LI TROŠKOVI NJEGE I ODRŽAVANJA ?
Održavanje nije potrebno !
U normalnom radu postoje samo niski troškovi za zaštitni plin i za zamjenu istrošenih elektroda.
05 – KOJU ULOGU IMA KUT ELEKTRODE PREMA RADNOM KOMADU ?
Kut ima iznimno važnu ulogu.
Pod kutom od 90° prema radnom komadu postiže se najveća dubina prodiranja.
Kod koso postavljene elektrode metal teži tečenju u smjeru u kojem je postavljena elektroda (na primjer dovedena žica) i slijedi put kretanja elektrode – povlači se u smjeru radne ručice,
Iznimka od ovog pravila je srebro. (vidi i točku 17)
06 – KAKO NAUČITI PUK ZAVARIVANJE ?
Tehnika PUK zavarivanja se lako uči. Ipak, potrebno je nekoliko sati da se upoznate s uređajem. Ovdje Vam može pomoći PUK tečaj koji je uključen u isporuku uređaja. Sa uključenim pločicama od nehrđajućeg čelika možete vježbati nanošenje materijala, igrati s kontrolom snage ili vremena zavarivanja ili zavariti čist šav. Promijenite kut elektrode prema radnom komadu i promatrajte što se događa. Sa malo vježbe jednostavno i brzo postižete vrlo dobre rezultate. Osim toga, može biti korisno prisustvovati PUK seminaru zavarivanja kako bi produbili tehnike rada.
07 – KOJI METALI SE MOGU ZAVARIVATI ?
U principu se mogu zavarivati svi plemeniti metali i legure plemenitih metala zlata, srebra, platine i paladija. Osim toga moga mogu se zavarivati svi metali koji se također mogu zavarivati laserskim ili konvencionalnim TIG postupkom zavarivanja.
Tu spadaju: različiti nehrđajući čelici, titan i mnoge legure titana, čelici i ne-željezni metali i legure,
08 – MOŽE LI SE ZAVARIVATI MESING ?
Aktualni model ima pohranjen Mesing-Modus, što olakšava zavarivanje legura od mesinga s niskim sadržajem cinka
09 – MOGU LI SE MEĐUSOBNO ZAVARIVATI RAZLIČITI METALI I LEGURE ?
Da – Čak i metali s vrlo različitim svojstvima se mogu međusobno zavariti, na primjer zlato s titanom.
Međutim, ako su fizikalne razlike prevelike, na primjer titan i čelik, zavarivanje nije moguće.
10 – MOŽE LI SE ZAVARIVATI ALUMINIJ ?
Aktualni model ima pohranjen Aluminium-Modus. S ovim modusom se mogu zavarivati odgovarajuće legure aluminija i to posebno dobro dovođenjem žice za zavarivanje. Važno je obratiti pozornost na izbor prikladne žice za zavarivanje.
11 – KOLIKO JE JAK RAZVOJ TOPLINE KOD PUK ZAVARIVANJA?
Razvoj topline tijekom zavarivanja je vrlo nizak.
Posebno na mjestima osjetljivim na toplinu kao što su drago kamenje preporučuje se rad s najkraćim mogućim vremenom impulsa (PUK04 već ima zadanu postavku unutar Metall-Modusa).
TEHNIČKA PITANJA PRIMJENE
12 – KOLIKO DUGO STRAJE 10-LITARSKA BOCA ARGONA ?
U prosječnoj zlatarskoj radionici, punjenje boce od 10 litara će trajati oko 6 do 12 mjeseci, ovisno o intenzitetu rada s PUK-om.
To je plemeniti plin i prirodni sastojak zraka. Kao i svi plemeniti plinovi ON ne reagira: ne može gorjeti i nije otrovan. Ipak, u malim prostorijama treba paziti na dovoljno provjetravanje. Više o ovoj temi možete saznati i od Vašeg distributera plina.
(Potrošnja plina je izuzetno niska: Optimalna je količina protoka od 2 – 3 Litre/Minuta. To odgovara tlaku od samo oko 0,4 bar.)
14 – KLIKO JE VELIK PERIOD IZMEĐU DVIJE ZAVARENE TOČKE ?
Period između dvije zavarene točke je 0,8 do 2,0 sekunde. Automatski se prilagođava brzini rada operatera. To znači: kod brzog slijeda zavarivanja vremenski razmak se automatski smanjuje na 0,8 sekundi.
15 – DO KOJE DEBLJINE LIMA SE MOGU ZAVARIVATI RADNI KOMADI ? NAJVEĆA DUBINA PRODIRANJA
Ako je debljina materijala radnog komada na mjestu loma veća od 1,0 mm, dubina prodiranja uređaja za zavarivanje nije dovoljna. Mjesto loma mora biti posebno pripremljena za zavarivanje: Rubovi se turpijaju u V-oblik i samo preostali dio materijala koji se dotiče može se međusobno zavariti. Tako nastali utor ćete popuniti dodavanjem materijala (žica za zavarivanje).
16 – KAKO SE MIJENJA ZAVARENA TOČKA AKO SE MIJENJA SNAGA ?
Općenito se može reći da se sa snagom kontrolira promjer točkastog zavara.
Povećanjem energije se povećava dubina prodiranja zavarene točke, međutim zavari ostaju relativno ravni.
17 – KAKO SE MIJENJA ZAVARENA TOČKA, AKO SE MIJENJA VRIJEME ?
Vrijeme impulsa je uglavnom odgovorno za dubinu prodiranja točkastog vara. Što je ono duže – to je prodor dublji. Kod vrlo tankih materijal uvijek radite s najkraćim mogućim vremenom impulsa. Time se smanjuje rizik od stvaranja rupe ! U blizini kamenja, kako bi minimalizirali rizike, uvijek radite s najkraćim mogućim vremenima impulsa.
18 – KADA LEMITI, KADA ZAVARIVATI ?
U osnovi, lemljenje - gdje ga ima smisla - obično se smatra idealnom tehnikom spajanja u izradi nakita. Unatoč tome, u izradi nakita i popravcima postoji velik broj primjena gdje lemljenje nije moguće ili svrsishodno. Ove primjene su obično situacije u kojima je potrebno izbjegavati prekomjernu proizvodnju topline ili se mora/treba izbjegavati nepotrebnu naknadnu obradu koju zahtijeva lemljenje.
U takovim slučajevima PUK uređaji za fino zavarivanje nude idealno rješenje. Mogu se koristiti za stvaranje lokalnih zavara s minimalnim unosom topline ili za nanošenje legure iz istog metala žicom za zavarivanje. Na taj način lako se može izbjeći skupa naknadna obrada površine cijelog radnog komada ili opasnost na područjima osjetljivim na toplinu.
19 – ZAVARIVANJE SREBRA: NA ŠTO TREBA OBRATITI PAŽNJU ?
Metali s visokom toplinskom vodljivošću se općenito teško zavaruju, ali:
Toplinska vodljivost srebra smanjuje se s porastom temperature.
To znači: Srebro je lakše zavariti kada je toplo !
o Zavarivanje od nekoliko puta na istom mjestu povećava temperaturu.
o Kontinuirano zavarivanje drži radni komad toplim !
o Radni komad se u cjelini može zagrijati na do 100°C, što ne oštećuje kamenje ali je vrlo neugodno držanje radnog komada rukom !
Držite radni komad kliještima, prstima za poliranje itd.!
Srebro, nasuprot većini drugih metala ima tanko tečenje kod zavarivanja, pa se s toga kreće od elektrode a ne u smjeru povlačenja elektrode.
20 – MOŽE LI SE LEM KOD ZAVARIVANJA KORISTITI ZA DODAVANJE MATERIJALA ?
Lot, zbog svojih dodataka, naginje izgaranju kod zavarivanje pa radi toga ne odgovara kao dodatak kod zavarivanja. Također, ako je moguće, nemojte zavarivati zalemljene spojeve, ili alternativno, prvo odstranite lem. U nekim iznimnim slučajevima, na primjer kod teških popravaka ili općenito teško zavarljivih legura može biti korisno dovođenje lema s najvećim mogućim područjem taljenja.
To se, za postizanje dobrog rezultata, može učiniti u pravo vrijeme i sa dovoljno iskustva.
TRAŽENJE GREŠKE
22 – KAKO ISPRAVNO PODESITI REGULATOR PROTOKA ?
o Za podešavanje količine protoka uključite Vaš PUK i pažljivo otvorite ventil plinske boce. Kod PUK 3 pritisnite na uređaju regulator snage, kod PUK04 aktivirajte test plina u izborniku "podešavanja".
o Time se otvara plinski ventil u uređaju i regulator protoka pokazuje na desnom satu stvarnu količinu protoka. Optimalna je količina protoka od 2 – 3 litre/minuta, što odgovara tlaku od 0,4 bar.
o Sada možete postaviti željenu vrijednost zakretanjem velikog gumba na dnu regulatora (molimo obratite pažnju na smjer zakretanja – vidi sliku). Za vrijeme dok ne izlazi plin regulator protoka prikazuje višu vrijednost nego kod otvorenog ventila u uređaju.
23 – ŠTO SU MOGUĆI RAZLOZI CRNIH ZAVARENIH MJESTA ?
o Protok zaštitnog plina je postavljen previsoko:
Provjerite da li je količina protoka ispravno postavljena. 2 – 3 litre/min su u potpunosti dovoljne. (to odgovara približno 0,4 bar)!
o Elektroda je pričvršćena previše dugo:
Što elektroda kraće viri iz radne ručice, to je veća zaštita koju daje argon.
o Krivi zaštitni plin, nedovoljna kvaliteta:
Mi preporučujemo čisti argon (Ar 4.6), sa čistoćom od najmanje 99,996%, bez dodataka.
o Na radnom komadu se nalazi prljavština:
Sve vrste zaprljanja, paste za poliranje, boje, galvanski naneseni sloj itd. izgaraju za vrijeme zavarivanja i često ostavljaju velike količine čađe. Prije zavarivanja temeljito očistite radne komade.
o Legura radnog komada je onečišćena:
Ako metal radnog komada ima uključke ili legura sadrži metale koji izgaraju na niskim temperaturama (cink, olovo, kositar,nikl itd.), to može dovesti do stvaranja čađe.
24 – ŠTO DOVODI DO TOGA DA SE ELEKTRODE PUCAJU ILI SE CIJEPAJU ?
Elektrode koje se koriste su posebna legura volframa i metalnih oksida.
Ove elektrode su posebno dizajnirane za uporabu u kombinaciji s Lampert uređajima za precizno zavarivanje. Elektrode imaju izvrsna svojstva zavarivanja, ali su tvrde i lomljive.
Ako je elektroda savijena, na primjer nakon što se zaglavila na izratku i zatim se "odlomi", može doći do cijepanja.
Ekstremne temperaturne razlike između vrha elektrode i osovine elektrode koje se javljaju tijekom zavarivanja također uzrokuju velika mehanička naprezanja u elektrodi. Stoga se ne može isključiti mogućnost povremenog loma ili cijepanja (listanja) elektrode.